Nedostatak higijene: trećina ne opere ruke nakon korištenja WC-a

Mnogi ljudi pogriješe kad idu na toalet, što može proširiti opasne patogene. (Slika: Igor Mojzes / fotolia.com)

Studije pokazuju da higijena toaleta u Njemačkoj ostavlja mnogo želja

Samo dvoje od troje ljudi koristi sapun i vodu nakon odlaska na WC. Samo svaki deseti koristi dezinficijens. To je rezultat trenutne studije u kojoj je primijećeno higijensko ponašanje oko 78 000 posjetitelja zahoda u 100 zahodskih prostorija.

'

Od siječnja do travnja 2019. higijenska tvrtka Hagleitner prikupljala je podatke od korisnika oko 100 posebnih zahoda. Korištenjem svjetlosnih barijera i dozatora sapuna s internetskom vezom, studija je uspjela utvrditi koliko je ljudi koristilo toalete i koliko se koristilo higijenskim proizvodima.

Neadekvatno pranje ruku nakon zahoda olakšava klice. Trenutne studije pokazuju da mnogi ljudi u Njemačkoj i Austriji nisu toliko pažljivi oko higijene toaleta. (Slika: Igor Mojzes / fotolia.com)

Nešto manje od dvoje od troje ljudi koristi sapun i vodu

Rezultati pokazuju da još uvijek ima prostora za poboljšanje higijene toaleta u Njemačkoj i Austriji. Prema prikupljenim podacima, nešto manje od dvije osobe od tri osobe oprali su ruke vodom i sapunom nakon odlaska na WC. Samo je svaki deseti čovjek koristio dezinficijens koji je bio pričvršćen na dozator sapuna.

Testni toaleti bili su smješteni u Njemačkoj i Austriji

Podaci dolaze iz 100 toaleta, od kojih je 79 u Austriji, a 21 u Njemačkoj. Ukupno su zahodi posjećeni 78.172 puta tijekom testnog razdoblja. Doza za sapun od pjene korištena je 47.711 puta, a dozator za dezinfekciju ruku 8.665 puta.

Sveučilište u Heidelbergu dolazi do sličnih rezultata

Nedavno je još jedno promatračko istraživanje Sveučilišta SRH u Heidelbergu došlo do sličnog rezultata. Istraživači su promatrali higijensko ponašanje 1.000 ljudi koji su koristili javne toalete u Heidelbergu. Rezultat: oko sedam posto uopće nije prati ruke, 27 posto koristi samo vodu. 58 posto koristilo je sapun i vodu, ali bez potrebne temeljitosti. Samo osam posto ih je očistilo ruke na takav način da se moglo očekivati ​​značajno smanjenje patogena.

Razlike u spolovima

Iako oko jedanaest posto muškaraca uopće nije prati ruke, to je bilo samo tri posto žena. Udio koji je prao ruke vodom i sapunom bio je 82 posto za žene i 51 posto za muškarce. Prema rezultatima promatračke studije, kontakt ruku s muškarcima ima veći klicni potencijal nego sa ženama.

Na što biste trebali paziti prilikom pranja ruku?

Savezni centar za zdravstveno obrazovanje preporučuje pranje ruku vodom i sapunom najmanje 20 sekundi. Treba očistiti ne samo dlanove, već i prostore između prstiju. "Rizik od zaraze virusima i bakterijama može se smanjiti i do 99,9 posto ako se higijena ruku provodi pravilno", pišu istraživači SRH-a u priopćenju za javnost.

Pranje ruku sprječava zarazne bolesti

Oko 80 posto svih zaraznih bolesti prenosi se rukama. Nije ni čudo: u prosjeku lica dodirujemo 16 puta na sat. Na taj način klice dospijevaju na ruke u ustima, nosu i očima, a zatim u tijelo, gdje se tada može razviti infekcija. "Infektivne bolesti mogu se učinkovito i jeftino izbjeći redovitim pranjem ruku i to bez ikakvih nuspojava", rezimira profesor Dr. Frank Musolesi, voditelj promatračke studije. Za više informacija pročitajte članak: Pravilno pranje ruku: Optimalna higijena ruku smanjuje rizik od infekcije. (vb)

Oznake:  Glava Simptomi Trup-Trup